– Prema planu Karlovačke županije, sačinjenom po zahtjevima jedinca lokalne samouprave, iduće bi godine trebalo razminirati 2,758.409 četvornih metara. U to su ukalkulirani zahtjevi gradova i općine, a ne i javnih poduzeća i ustanova koji će se, također, uključiti u razminiranje. Očekujemo da bi, s njihovim zahjtevima i željama, ta se brojka popela možda i do 3 milijuna kvadrata. Koliko je to u ovom času realno, teško je reći; sve ovisi o tome koliko će financijskih sredstava biti osigurano. I Županija sama se uključila u razminiranje pa je u prijedlogu Proračuna za sljedeću godinu predviđeno inicijalnih 400 tisuća kuna. Ta sredstva bi, nadamo se, kasnije mogli i povećati, odnosno, duplirati sa sredstvima iz državnog Proračuna ili preko Međunarodnog fonda za razminiranje – kaže koordinator za razminiranje Bernardo Pahor.
Razminiranje će ovisiti o osiguranim sredstvima, ali u Županiji vjeruju da će iduće godine biti razminirano više površina no što je ove godine očišćeno od mina.
– Županija je pripremila 35 projekata u svim gradovima i općinama gdje postoji minski problem. Pokušali smo na realan način sagledati njihove zahtjeve i doista zadovoljiti sve koji su tražili da se razminiraju njihovi prioriteti. Mnogo će ovisiti o prilivu sredstava, ali vjerujem da ćemo premašiti ovogodišnju brojku koja se kreće oko 2 milijuna razminiranih kvadratnih metara. Sada su se znatno više u razminiranje uključila i javna poduzeća, prije svega mislim na HEP i Hrvatske šume, a naznake su da će se iduće godine uključiti u proces financiranja razminiranja u Karlovačkoj županiji i Hrvatske vode. Iz tog razloga dijelim optimizam da bi ta površina mogla biti veća nego ove godine – rekao je Pahor.
Minama su najviše zagađene općine Lasinja i Josipdol, ali i Rakovica i Cetingrad. U Karlovačkoj županiji je još pod minama 16 četvornih kilometara prostora, dok je minski sumnjivo oko 100 četvornih kilometara.